Spoljne gume

MTB gume se prema konstrukciji mogu podeliti na one koje zahtevaju korištenje unutrašnje gume i one kojima unutrašnja guma nije potrebna (tubeless ili UST). Prednosti UST guma u odnosu na obične su daleko teže bušenje i niži pritisak na koji ih je potrebno napumpati kako bi se mogle voziti bez opasnosti o bušenja pri udaru, takodje u UTS gumu možete sipati posebnu lepljivu smesu koja će automatski zalepiti manje rupe. Niži pritisak na koji se UTS guma pumpa kod MTB bicikala je prednost pošto ovako postižemo bolji kontakt gume sa podlogom, a i guma se ponaša kao amortizer pošto pri nailasku na prepreke “radi” i upija manje neravnine.  Sa druge strane, UTS gume su znatno skuplje od običnih guma istog kvaliteta, kompletan sistem UTS je obično nešto teži od klasičnog, izbor guma je veoma sužen a ako gumu ipak probušite trebaće vam daleko više vremena da kvar sanirate. MTB gume se proizvode u 3 standardne veličine, 24”, 26” i 29”. Gume od 24” se koriste isključivo na downhill i freeride biciklima, a 29” na nekim modelima nekih američkih proizvođača i izuzetno su retki u Evropi. 26” se koristi na najvećem broju MTB bicikala koji se u Evropi mogu sresti. Ovaj broj predstavlja takozvanu BSD meru gume to jest unutrašnji prečnik gume. Druga dimenzija predstavlja prečnik preseka torusa koji napumpana spoljna guma formira. Pošto različiti modeli guma imaju različite oblike i raspored krampona stvarna širina spoljne gume u okviru iste oznake (na primer 2,1”) veoma varira od gume do gume, te će vam nekada i napumpana guma sa oznakom 1,9” delovati šire od drugog modela koji nosi oznaku 2,1”. Pri izboru guma uvek se treba voditi karakteristikama terena po kome ćete najviše voziti. Svaki teren zahteva posebnu gumu kako bi vožnja bila što efikasnija. Sredinom 90-ih revoluciju su izazvale takozvane semi slik gume

koje veće krampone poseduju sa strane kako bi vas dobro vodile u krivinama na mekšem terenu i kako bi u blatu i pesku kada se guma o podlogu ne oslanja samo centralnom površinom, ipak postojali kramponi i “grip” bio bolji, dok se pri vožnji po asfaltu ove gume oslanjaju samo uskim centralnim delom koji krampone nema ili su veoma mali, što obezbeđuje smanjeni otpor kotrljanja. Ako je vaš izbor tvrđa podloga sa dosta neravnina, nešto tipa makadama, držite se guma sa većim kramponima

ovo će vam umanjiti rizik od bušenja gume i omogućiti bolju kontrolu i efikasnije kočenje. Većina ljudi koji voze mahom po asfaltu insistira na gumama za asfalt (ćelavim – slick gumama).

Međutim one nisu uvek najbolje rešenje. Nije retka situacija da guma sa kramponima ima znatno manji otpor pri kotrljanju od slick gume, treba obratiti pažnju na oblik koji guma kada je napumpana uzima. Ako su centralni kramponi na gumi mali, tvrdi i sa minimalnim međusobnim razmakom – gotovo spojeni, takva guma može stvarati daleko manji otpor od meke slick gume, na kojoj je dodirna površina jedan veliki krampon (debeli sloj koji veoma otežava gumu), i koja ne trpi velike pritiske, te kada je napumpate i na maksimum koji je deklarisan i sednete na bicikl ona znatno izmeni oblik pa se dodirna površina višestruko uveća, što je veoma česta pojava kod jeftinih modela.

Moj izbor je ili kvalitetna semislick guma ili kramponka sa tvrdim i u centralnom delu gotovo spojenim kramponima, koja mi omogućuje udobnu i sigurnu vožnju na svakom terenu.

Ako imate prilike isprobajte različite modele, raznih proizvođača kako bi ste našli model koji vam odgovara. Uvek imajte u vidu da vredi dati nešto više novca za istu gumu u lakšoj varijanti, a većina guma se i pravi sa istom šarom, ali različitim materijalima, te su gume kod kojih je kavlar zamenio žičani obruč gume uglavnom odličan način da uštedite nekoliko stotina grama tamo gde je to najpotrebnije. Takodje, sa kevlarskim gumama nećete imati problema koji su kod žičanih veoma česti, a to je promena oblika gume (baca i kada je točak savršeno centriran). Kada su težine u pitanju, moja procena je da bi slick gume trebalo u solidnoj rekreativnoj varijanti da se kreću na oko 300-450g, u zavisnosti od širine  koja kod njih najviše varira, semislick 400-500g, a gume sa kramponima 450-600g.